Superkompjuter je računar sa visokim nivoom performansi u poređenju sa računarom opšte namene. Performanse superkompjutera mere se u operacijama sa pokretnim zarezom u sekundi (FLOPS) umesto u milionima instrukcija u sekundi (MIPS).

Superkompjuteri sadrže desetine hiljada procesora i mogu izvršiti milijarde i trilione računanja ili kompjutacija svake sekunde. Neki superkompjuteri mogu ostvariti čak sto kvadriliona FLOPS-a. Pošto informacije brzo putuju između procesora u superkompjuteru (u poređenju sa raspodeljenim sistemima računanja), oni su idealni za aplikacije u stvarnom vremenu.

Superkompjuteri se koriste za naučne i inženjerske svrhe koje zahtevaju velike količine podataka i računanja, kao što su kvantna mehanika, prognoza vremena, istraživanje nafte i gasa, molekularno modeliranje, fizičke simulacije, aerodinamika, istraživanje nuklearne fuzije i kriptoanaliza. Raniji operativni sistemi su bili prilagođeni za svaki superkompjuter kako bi se povećala njegova brzina.

Photo by Taylor Vick / Unsplash

U poslednjim godinama, arhitektura superkompjutera se udaljila od vlasničkih internih operativnih sistema i prešla na Linux. Iako većina superkompjutera koristi Linux bazirane operativne sisteme, svaki proizvođač optimizuje svoj izvedeni Linux za maksimalne performanse hardvera. 2017. godine, polovina najboljih 50 superkompjutera na svetu koristila je SUSE Enterprise Linux Server.

Najveći i najmoćniji superkompjuteri su zapravo više računara koji vrše paralelnu obradu. Danas mnoge akademske i naučne istraživačke firme, inženjerske kompanije i velika preduzeća koja zahtevaju ogromnu procesorsku moć koriste cloud računanje umesto superkompjutera. Visokoperformansno računanje (HPC) putem oblaka je ekonomičnije, skalabilnije i brže za nadogradnju od superkompjutera na lokaciji.

Arhitekture HPC-a zasnovane na cloud-u mogu se proširiti, prilagoditi i smanjiti prema potrebama poslovanja. SUSE Linux Enterprise High Performance Computing omogućava organizacijama da iskoriste svoj postojeći hardver za HPC izračunavanja i operacije sa velikim količinama podataka.

Hewlett Packard Enterprise Frontier

Frontier i dalje vlada kao najbrži superkompjuter na svetu.

Po treći put zaredom, Frontier (Tenesi, SAD) se rangira kao broj jedan među najbržim superkompjuterima na svetu, i ostaje jedini čija najveća brzina premašuje jedan eksaFLOPS.

Sa 1.194 kvintilijardi operacija sa pokretnim zarezom u sekundi (FLOPS), Frontier je zadržao svoj rang sa više od dvostruko većom brzinom od najbližeg konkurenta, prema listi koju je sastavio TOP500, koji dva puta godišnje objavljuje ove rangiranja. Kvintilijarda je 10^18 ili jedan eksaFLOPS (EFLOPS).

Osim što je rangiran kao broj jedan po apsolutnoj brzini, Frontier je takođe zauzeo prvo mesto po prikladnosti za obavljanje funkcija veštačke inteligencije (AI), klasifikaciju poznatu kao HPL-MxP. Frontier i LUMI su se takođe našli među prvih 10 po efikasnosti snage, mereno kao GFLOPS po vatu. Frontier je zauzeo šesto mesto sa 52.592 GFLOPS/W, dok je LUMI zauzeo sedmo mesto sa 51.382 GFLOPS/W. Najefikasniji po potrošnji energije bio je Henri, koji radi u Institutu Flatiorn u Njujorku, sa 65.396 GFLOPS/W.

Tehnologija - Bilbord Magazine
Budite u toku sa najnovijim vestima iz mode, automobila, kulture i dešavanja uz naš informativni i zanimljiv blog | Inspirišite se trendovima! 🎉